Koprivnica
Copyright by www.koprivnica.eu
Koprivnica je u 17. i 18. stoljeca bila na trecem mjestu po broju stanovnika, obitelji i kuca u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Više stanovnika su imali jedino Rijeka i Varaždin, a manje Gradec, Zagreb, Bakar, Karlovac, Križevci i Požega. Grad Koprivnica se sastojao od utvrde, podgrada i ruralnih predgrada Banovec, Brežanec, Dubovec, Miklinovec, Koprivnicki Bregi, Herešin, Vinica, itd. Od 17. stoljeca dolazi do kontinuiranog ispunjavanja slobodnog gradskog prostora, ali i do gradnje prvih javnih zgrada izvan utvrde. Podgrade na kojem se formirao novi trg je od 17. stoljeca pocelo postupno preuzimati funkciju novog središta grada od stare utvrde.
Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrdavnom prostoru dolazi do brze smjene gradevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovacki objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicisticka arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine 1862. zapocelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine 1863. zasaden je najstariji dio buduceg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željeznicke pruge bilo odlucujuci faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamjenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu nacina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznacajnije dovodenje željeznice (Budimpešta-Zagreb) do grada 1869./1870. godine.
Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrdavnom prostoru dolazi do brze smjene gradevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovacki objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicisticka arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine 1862. zapocelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine 1863. zasaden je najstariji dio buduceg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željeznicke pruge bilo odlucujuci faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamjenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu nacina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznacajnije dovodenje željeznice (Budimpešta-Zagreb) do grada 1869./1870. godine.
